Slovenski državni proračun u prvih sedam mjeseci ove godine, prema preliminarnim podacima, zabilježio je 7,9 milijardi eura prihoda i 8,4 milijarde eura rashoda.
Proračunski deficit iznosio je 518 milijuna eura.
Kako je objavilo Ministarstvo financija, prihodi su u sedam mjeseci veći za 9,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a rashodi za 7,9 posto. Porezni prihodi iznosili su 6,9 milijardi eura i bili su 11,6 posto veći nego u istom lanjskom razdoblju. Najveći udio činili su priljevi od poreza na dodanu vrijednost koji su dosegnuli tri milijarde eura i veći su za 4,5 posto. Priljevi od poreza na dohodak porasli su za 24,1 posto na 1,1 milijardu eura. Uz visok rast zaposlenosti i plaća, rastu su pridonijeli povoljno podmirenje premalo plaćenog poreza po predujmovima poreza na dohodak od djelatnosti i povećanje tih akontacija. Dio priljeva od poreza na dohodak dobivaju općine, koje su ove godine iz tog naslova dobile 6,9 posto više. Porezom na dobit prikupili su 1,2 milijarde eura ili 38,4 posto više. Rast je rezultat visokog neto podmirenja manje plaćenog poreza u odnosu na predujmove, što ukazuje na znatno bolje poslovanje od očekivanog, posebice u bankarskom sektoru, te privremenog povećanja stope poreza na dobit s 19 na 22 posto. . Od trošarina je u proračun uplaćeno 934 milijuna eura prihoda, što je 1,8 posto manje nego u istom razdoblju lani. Među rashodima gotovo 1,2 milijarde eura izdvojeno je za transfere pojedincima i kućanstvima. 4,5 posto više. Taj rast je, između ostalog, rezultat većeg obujma sredstava za pružanje usluge osobne asistencije. U blagajnu socijalnog osiguranja, Zavod za zdravstveno osiguranje Slovenije i Zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje iz državnog proračuna uplaćeno je 1,2 milijarde eura ili 22,7 posto više. Najveći dio, 972 milijuna eura, prebačen je u mirovinski fond. Rast od 24 posto rezultat je usklađivanja mirovina i isplate godišnjeg otpremnine odnosno regresa za umirovljenike. Za ulaganja je predviđeno 605 milijuna eura ili 5,4 posto manje nego u istom razdoblju lani. Zemlja je ulagala u vojsku, željezničku infrastrukturu, ruralni razvoj i istraživačku opremu. Isplaćeno je 416 milijuna eura subvencija, što je nešto manje od 20 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, ponajviše zbog smanjenja pomoći gospodarstvu zbog energetske krize. Za potpore u poljoprivredi izdvojeno je 58 posto više sredstava, a za otklanjanje posljedica elementarnih nepogoda u gospodarstvu 53 milijuna eura. |